Strah od odvajanja je normalan i očekivan kod djece. On nam pokazuje koliko je roditelj djetetu siguran i važan oslonac.  Strah se javlja kada je dijete staro od 6 do 36 mjeseci.  Najintenzivniji je i periodu od oko 18 mjeseci, a do treće godine se intenzitet smanjuje. Odvajanje uzrokuje veliki strah zbog mnogo razloga. Dijete dolazi u potpuno nepoznat prostor, o njemu će se brinuti nepoznate odrasle osobe, trebaju se naviknuti da djecu, novi raspored tijekom dana. No isto tako i roditelj je pod velikim stresom. Postavlja si pitanja: kako će biti dijete bez mene, da li će biti tužno, da li će ga drugi prihvatiti, da li će odgojiteljice znati prepoznati njegove potrebe i još puno toga. Zapravo, ponekad dijete lakše podnosi odvajanje nego sam roditelj. Uznemiren roditelj može pojačati strah kod svog djeteta jer mu šalje poruku da nije siguran u okruženju u koje dolazi i da osobe koje su oko njega neće dobro skrbiti o njemu. 

Reakcije na odvajanje mogu biti mnogobrojne i razlikuju se od djeteta do djeteta.

Emocionalne reakcije. Dijete može biti jako tužno i patiti za roditeljem. Kod neke se djece može javiti velika ljutnja i razdražljivost i to posebice kada dođu iz vrtića doma.

Tjelesne reakcije. Ponekad djeca iskoriste svoje tijelo kao medij da kažu roditeljima da nisu dobro. Tada djeca mogu imati bolove u trbuhu, mogu povraćati, imati glavobolje. Kod neke djece se javi privremeno vraćanje na prethodnu razvojnu fazu pa djeca koja normalno govore počinju tepati, djeca koja imaju kontrolu nad fiziološkim potrebama mogu početi ponovno mokriti u gače ili zadržavati stolicu.

Ponašajne reakcije. Kada emocije isplivaju na površinu, djeca se mogu ponašati na različite načine: plakati, vrištati,udarati,  odbijati svaki kontakt, aktivnosti , jelo, spavanje. Mogu biti pasivni promatrači, držati se svoje drage igračke ili dude i biti mirni u nekom zabačenom kutku.

Ovakve reakcije se javljaju odmah nakon odvajanja i traju onoliko koliko djetetu treba da se prilagodi na novu situaciju. Kod pojedine djece reakcije se mogu javiti odgođeno i to baš kada pomislite da se dijete lako prilagodilo.  Dijete zapravo tek nakon što prođe tjedan – dva u vrtiću,  shvatiti da je odlazak svakodnevni i tada počinje reagirati.

Što je dijete starije, to su ove reakcije blaže i traju puno kraće. Sve one reakcije koje se javljaju u periodu od 2 do 3 tjedna, kažemo da su normalne. Ako prilagodba traje duže od 2 mjeseca smatramo ju težom i dobro je da se u tom slučaju posavjetujete sa stručnjakom.

Što može olakšati i otežati prilagodbu?

Djeca jako dobro osjećaju roditeljeve emocije. S toga je važno da budete sigurni u svoju odluku da dijete polazi vrtić i da imate o vrtiću i odgojiteljicama pozitivan stav. Ukoliko dijete osjeti da je roditelj nesiguran i tužan, takvo će biti i ono. Kada se odlučite za vrtić i potpuno prepustite dijete u povjerljive ruke, važno je dijete ima kontinuitet u polasku vrtića. To znači da dijete svaki dan dolazi u vrtić, naravno osim ako oboli. Dobro je da dijete u vrtić nosi neku igračku, gazu ili dudu za koju je vezan. Tako će se osjećati sigurno i povezano sa svojim domom. Djeca jako vole rituale jer se uvijek isto ponavlja i također ima daje pojačava osjećaj sigurnosti. Zato pri rastanku možete osmisliti nekakav ritualni pozdrav.

Prilagodba je svakako otežana kada dijete osjeti roditeljevu nesigurnost, ako se roditelj dugo oprašta s djetetom ili kriomice nestane. Nekonstantnost u dolasku je također teška djeci. Teže se prilagođavaju djeca koja nemaju redoviti polazak u vrtić, djeca koja svaki dan drugačije borave u vrtiću (nekad dođu ranije, nekad kasnije, nekad su do spavanje , a nekad spavaju i sl.), djeca čije su majke kod kuće s drugom djecom.

I pojedina djeca imaju predispoziciju za težu prilagodbu. To su djeca koja su povučena i sramežljiva ili pak teško odgojiva  djeca. Odvajanje teško podnose i ona djeca koja su prezaštičena od strane roditelja ili se  do tada nisu nikada od njih odvajala.

Djeca u ovom periodu mogu reagirati vrlo slično, a opet vrlo različito. Kako god se vaše dijete ponaša na neuobičajen način, to je njegov način i normalan je.

• Prvih dan-dva omogućite djetetu da se samo probudi, ako želi doručkuje kod kuće. Ovako će vam svima dan započeti ležerno, bez žurbe, negativnih emocija što će pozitivno utjecati na prvi dojam o vrtiću.
• Ako možete, prvi dan-dva provedite kraće vrijeme s djetetom u skupini  kako bi uz vas dobro upoznalo prostor i odgojiteljice. I vi u se u tome priključite aktivno. Ako ne možete, možete dijete ostaviti u vrtiću na nekoliko sati (do spavanja).
• Pokušajte djetetu na razumljiv način objasniti kada ćete doći (Npr. kada se naručate, ići ćete se odmoriti i poslije toga ću doći po tebe). Djetetu NIKAKO nemojte reći da dolazite začas ili samo odjednom nestati bez pozdrava. Tako će vas dijete neprestano očekivati na vratima i biti će mu puno teže.
• Dobro je da rastanak bude kratak, pozitivan, te da dijete predate odgojiteljici u ruke. Odugovlačenjem, grljenjem, zajedničkim plakanjem i tugom djetetu šaljete poruku da mjesto na koje ide nije sigurno i dobro za njega s čime ga možete još više zbuniti i učiniti nesigurnim i nesretnim.
• Možete smisliti i neki poseban pozdrav koji će postati vaš mali ritual.
• Djetetu svakako dopustite da ima uz sebe predmet za koji je vezano (gaza, igračka, duda i sl.)
• Kada dođete po dijete, možete očekivati da će se neka rasplakat kad vas vide. To je zato što se sjete da su bila ostavljena. Dobro je reći „ Rekao sam da ću doći kad se naspavaš i vidiš da sam došao.“ kako bi dijete shvatilo vašu dosljednost.
• Pri odlasku iz vrtića pričajte s djecom što su jeli, igrali se i sl.

Pokušajte se prisjetiti svog prvog dana u školi. Velika većina je osjećala nelagodu i postavljala si mnoga pitanja: koga ću sresti?, da li ću poznati koga?, kako se ponašati?, kakva je učiteljica?, hoću li se osramotiti ako ne znam čitati?, i dr. Zapravo, svaka nova situacija je nepredvidljiva i to je ono što čovjeku čini nelagodu. Ne zna kako će stvari teći, kako će se ponašati, kako će se ponašati drugi. Ista ovakva i slična pitanja postavljaju si roditelji kada im dijete treba krenuti u jaslice ili vrtić: kakva je odgojiteljica?, hoće li dijete htjeti jesti?, da li ću mu jako nedostajati?, da li da mu maknem pelene da me ne sramoti?, hoće li se druga djeca s njime igrati?, kako će se samo obuvati?, i dr. Upravo takva propitkivanja najčešće mogu prouzročiti veliku razinu stresa. Promjene koje dijete čeka polaskom u jaslice ili vrtić (dalje u tekstu vrtić) su dovoljne da uzrokuju stres i kod djeteta. Treba se priviknuti biti bez roditelja,  na nove osobe, djecu, dnevni raspored,  nove prostorije. Ako ono osjeti i kod roditelja uznemirenost, situaciju će shvaćati kao još težu i goru te će prilagodba biti teža.

Što učiniti prije jaslica ili vrtića?

•  Privikavati dijete na odvajanje. Ako se dijete još nije od vas odvajalo, pravi je trenutak da to počnete. Za početak ostavite dijete u vašem domu s njemu dobro poznatom osobom na pola sata.
• Upoznajte ga s prostorima vrtića. Možete otići u vrtićko dvorište, prošetat, poigrati se na spravama kako bi djetetu prostor bio malo poznatiji.
• Omogućiti djetetu kontakt s drugom djecom. Stavite dijete u priliku da se druži s nepoznatom djecom (na igralištima, u igraonicama, plažama, rođendanima).
• Pričajte pozitivno o vrtiću. Važno je djetetu prenijeti pozitivan stav o vrtiću, pričati mu što se u vrtiću radi, što bi ga moglo privući. Pri tome možete imati na umu da je trogodišnjaku važna odrasla osoba tj. odgajateljica (koja se voli smijati, igrati,…), četverogodišnjaku su važne igračke i igranje s njima, a tek petogodišnjak i šestogodišnjak se vesele vršnjacima i igri s djecom (vidjela sam puno djece koju ćeš upoznati).
• Uvesti „vrtićke“ promjene. Pokušajte polagano dijete privikavati na dnevni ritam vrtića (buđenje, spavanje, jedenje), raznovrsnu prehranu (pogotovo kod djece jasličkog uzrasta), omogućiti djetetu samostalnost u oblačenju, jedenju, obavljanju nužde, smanjiti korištenje bočica tijekom dana.
• Ne naglo prekidati ustaljene navike. Ako dijete ima dudu ili slični dragi mu objekti, nemojte mu ga oduzimati jer će mu upravo ono olakšati prve dane u vrtiću. Ako vidite da vam je dijete spremno na odvikavanje od pelena (suha pelena duže periode tijekom dana i nakon noći, interes za mokrenje i signaliziranje istog, i dr.), iskoristite ljeto koje je pred vama.
• I vi se psihički pripremite na odvajanje. Imajte na umu da je vrtić djetetova prilika za dalji razvoj i napredak te da će o njemu brinuti stručne osobe.

Kako s djetetom razgovarati i kako se ponašati u prvim danima odvajanja te kako izgleda adaptacija djece na jaslice ili vrtić, čitajte u kolovozu.

Organizirano je veliko druženje djece, odgojitelja i naših vanjskih suradika(pedijatra, stomatologa, oftalmologa….).

Povodom Svjetskog dana zdravlja htjeli smo pokazati svima(roditeljima,suradnicima,odgojiteljima,prijateljima, bakama, djedovima….), koliko se truda, pažnje i vremena ulaže u pračenje i očuvanje zdravlja naše djece i nas vih ostalih.

U dječjem vrtiću već od jaslica odgojitelji  imaju cilj da djecu educiraju o važnosti zdravlja, čuvanju zdravlja- što to uopće znači riječ zdravlje.

Svakodnevno ih se uči o higijeni, prehrani, važnosti kretanja i vježbanja, boravka na svježem zraku, igri.

Sve to odgojitelji djecu uče različitim metodama, kroz određeno vrijeme i sa različitim sredstvima.

Bitan je naš cilj-a to je da od malih nogu naučimo djecu da steknu zdrave navike!!!

Toga dana je u našem centralnom objektu “Tratinčica”  postavljena izložba dječjih radova, fotografija, materijala koje su koristili, fotografije posjeta kod stomatologa, oftalmologa, pedijatra, radovi odgojitelja, ciljevi odgojitelja.

Važno je istaknuti da se u vrtiću o zdravlju brine dvadeset i četiri sata a ne samo na ovaj dan ili kada je postavljena izložba i organizirana svečanost.

Na vanjskom prostoru su odgojitelji organizirali vrlo veselo druženje.Na našem su igralištu svima pokazali kako treba vježbati, kako se treba kretati, što je zdravo piti nakon vježbe, istaknuta je važnost prehrane koja nam jamči zdrav život.

Na igralištu je sve vrvilo od djece i odgojitelja koji su  naši ambasadori zdravlja!

U posjetu su nam došli naši prijatelji sa kojima surađujemo. Djeca vole kada oni dođu k nama u vrtić ili kada djeca odu u posjet  njima.

To su bili; NADA ŠEŠIĆ,TIGRENA CSIK, ZORKA VALENTIĆ,JELENA KOSI,ANICA DESNICA,  VESNA VALENT SA SVOJOM SKUPINOM I OSTALI……..

Predstavili smo i projekte od odgojitelja koji se provode već duže vrijeme i izuzetno su kvalitetni i važni.

Projekata je bilo više a  nadamo se da će ih biti sve više.

Jedan od prijekata je i “PRAVILNA PREHRANA I PREVENCIJA PRETILOSTI DJECE U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA”!!!!!!

U TOM PROJEKTU SUDJELUJU I OD VELIKE SU NAM VAŽNOSTI ODGOJITELJI (sa djecom iz svojih skupin);DIJANA VRHOCI,MARTINA JUG, KSENIJA ZEMBER, ADRIJANA GAJSKI,SANJA PETKOVIĆ,SANDRA OREŠKI, MIRJANA NESTIĆ,JELENA MATIJAŠKO , ZORKA VALENTIĆ, IDA ŠIMUNIĆ I ZORAN ZAGORŠČAK.

Osnovne prehrambene navike stječu se u obitelji, nakon toga obitelj i vrtić najodgovorniji su za stjecanje daljnjih navika i odnosa prema hrani i ponašanju za stolom.

zdrava i uravnotežena prehrana djece svakodnevno bi trebala sadržavati slijedeće namirnice:

Kruh, žitarice, krumpir…voće(2x) i povrće(3x) dnevno, mlijeko i mlliječni proizvodi(2x) dnevno, meso, riba, jaja, soja(2x) dnevno.

Umjesto slatkiša ponudite djetetu svježe ili sušeno voće, voćni shake ili jogurt.Hranu koju dijete odmah ne prihvati, treba ponuditi više puta, strpljivom upornošću kroz neko dulje vrijeme!!!!!

Dokazano je da ponekad treba 8-9 puta probati istu hranu, da bi je čovjek prihvatio.

Djetetu je neophodno dati i nezdravu hranu koju poželi, ali u ograničenim i manjim količinama!!!

MEDICINSKO ZNAČENJE PRETILOSTI I NEZDRAVE PREHRANE:

• Smanjeno je očekivano trajanje života.
• Povećan je rizik oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti(koronarna bolest srca, visoki krvni tlak, cvi, aim).
• Povećan je rizik od metaboličkih poremećaja(šećerna bolest tip II, kolesterol i masnoće u krvi).
• Povećan je rizik od alergijskih reakcija na hranu i atopijskih bolesti.
• Otežana je funkcija lokomotornog sustava(kralježnica, kukovi, koljena, stopala).
• Oštećenje socijalne i psihološke prirode ulaskom u kolektiv, socijalna izolacija, negativna slika o sebi, manjak socijalnih vještina, povlačenje u sebe, depresija…

NAUČITE DIJETE DA JE VODA NAJZDRAVIJE PIĆE!!!!

Dnevno treba popiti oko pola litre vode.Sokovi od svježeg voća(iscjeđenog), a gazirana pića izbjegavajte.

Higijenske navike-prije i poslije jela treba oprati ruke, pristojno koristiti pribor za jelo, čašu, ubrus,ne mljackati, srkati te dobro sažvakati hranu.

Hranjenje je biološki proces-nije igra!!!!!!

Stoga se dijete ne treba igrati za stolom, ljuljati, razgovarati punih usta, čitati, gledati tv.

Dozvolite djetetu da postavi stol s vama, pospremi stolce i raspremi stol; svaki puta mu zaželite dobar tek i naučite ga da započne jesti kad i ostali ukućani.

Dogovarajte se što će se jesti sutradan i poštujte djetetovu želju za namirnicama bar jednom dnevno.

SAVJETI PSIHOLOGA!!!

• Poticati kod djeteta prepoznavanje signala glada i sitosti
• Pričati o zdravoj hrani i uključiti je u vlastiti jelovnik
• Održavati obiteljski objed(ritual-uzor-kontrola)
• Učiti vlastitim primjerom djecu pravilnoj prehrani(koliko staviti u tanjur-toliko pojesti)
• Ne davati veliki značaj hrani u svakodnevnom životu.
• NE KORISTITI HRANU KAO MEHANIZAM NAGRADE I KAZNE!!!!!!

VAŽNOST TJELESNE AKTIVNOSTI!!!

• Za zdravlje i normalan rast i razvoj, osim zdrave prehrane izrazito je važna i svakodnevna aktivnost!!!
• svakodnevno treba ići na igru na zraku-vani, vožnja bicikla, pješačenje, pomaganje u kući ili oko kuće.
• Radije koristite stepenice, umjesto lifta, pospreimi svoje igračke, izvedi psa u šetnju.
• Tri do pet puta tjedno-vožnja biciklom, plivanje, rolanje, skate-board, romobil, preskakanje užeta, trčanje, plesanje…
• dva do tri puta tjedno bavljenje sportskim aktivnostima.

Jako ograničiti na najmanju mjeru gledanje televizije, igranje videoigrica, komjutera i sjedenje. U kamadu šetajte s obitelji, pješačite, biciklirajte, igrajte se u parku, idite na bazene i isključite TV na bar jedan dan u tjednu.

…I NA KRAJU…

• Hrana koju vaše dijete jede, utječe na rast i razvoj, na to kako se osjeća, obavlja svakodnevne aktivnosti-stoga je optimalna prehrana izrazito važna za dijete.
• Roditelji imaju važnu ulogu u stvaranju prehrambenih navika, kako pozitivnih tako i negativnih-djeca su kao spužvice koje upijaju navike i obrasce ponašanja.
• Primjeren unos bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina, minerala i oligoelemenata važan je za cjelokupni metabolizam vašeg djeteta; pri tome ne zaboravite važnost vode.
• Važno je upamtiti slijedeće; kod djeteta apetit često varira, djeci je potreban učestaliji, a količinski manji unos hrane, djeca imaju potrebu za redovitim obrocima u isto doba dana-dosljednost, hrana za djecu često ima veće značenje-vezane uz neke osjećaje.
• Vodite brigu o vlastitoj prehrani, jer dijete uči od vas.
• Jedete li vi zdravu hranu, to će biti i izbor vašeg djeteta.
• Njegujte obiteljski objed, kad god i gdje god je to moguće.
• Ne jedite uz igru ili TV
• Ne prisiljavajte dijete da pojede sve na tanjuru-odmjerite radeije manje.
• Istraživajte nove okuse, nakon što ste utemeljili prehranu poznatim namirnicama.
• Pazite na izgled i privlačnost hrane..

HRANA JE TEMELJ ZDRAVOG RASTA I RAZVOJA, STVARANJEM ZDRAVIH NAVIKA ZADOVOLJAVAMO POTREBE DJETETA, POSTIŽEMO OSJEĆAJ ZADOVOLJSTVA I SIGURNOSTI, PREVENIRAMO POREMEĆAJ PREHRANE I POJAVE PRETILOSTI!!!!!

AUTORI: Zorka Valentić, Ida Šimunović,Zoran Zagorščak.

Voljeti je lako

Odrasli kažu ljubav je teška
Ja im kažem to je greška
Uvijek ću misliti da nije tako
Jer ja volim vrlo lako!
Koku što jaje daje
Psića što glasno laje
Cvijet u travi,
Zvrk na jednoj glavi,
Baku sa štapom
Djeda s kapom,
Eto, tako je voljeti lako!

U ponedjeljak, 14. veljače skupine Pčelice i Miceki obilježili su Valentinovo.To smo organizirale na jednostavan, ali zabavan način, a cilj nam je bio razvijanje  ljubavi, prijateljstva i  međusobnog prihvaćanja  djece  iz vlastitih,  ali i drugih skupina. Svaka skupina u svojoj je sobi pripremila „poklone“, odnosno srca za djecu iz susjedne skupine. Najprije su Pčelice posjetile Miceke gdje su se odvijale slobodne aktivnosti po centrima ili za stolom. Djeca su se lijepo igrala i družila, i iako ih je bio veći broj nije došlo do nikakvih sukoba. Tako smo proveli pola sata, pospremili sobu i svi zajedno krenuli u sobu od Pčelica. Tu smo im organizirale igru s pjevanjem „Igra kolo“, svatko je izabrao dijete iz suprotne skupine, svi parovi su nam se predstavljali imenima i međusobno razmjenili srca koja su prethodno izradili. Izabrani parovi izlazili su iz kruga, sve dok na kraju nisu ostala  2 para koji su posljednji otplesali svoj dio i time je igra bila zavšena. Nakon toga smo već bili pomalo umorni pa smo zajedno pojeli užinu i popili sok. Budući da su djeca bila uzbuđena i zainteresirana za druženje stavile  smo im pjesmice za Valentinovo na CD  pa su plesali u parovima, u krugu ili u velikoj „zmiji“ (što im je bilo posebno zabavno i vidjelo se da uživaju). Vrijeme nam je brzo prošlo, djeca su se veselo pozdravila (uz pitanja: „Budemo opet došli?, Idemo mi sad k njima?“) i svatko je krenuo u svoju garderobu na spremanje za van.

Andreja Hobolić

]]> http://tratincica.hr/aktualne-informacije/pcelice-i-miceki-zajedno-proslavili-valentinovo/feed/ 0 http://tratincica.hr/dobro-je-procitati-i-znati/brojalice-i-stihovi/cestitka-djeda-mraza-2/ http://tratincica.hr/dobro-je-procitati-i-znati/brojalice-i-stihovi/cestitka-djeda-mraza-2/#comments Thu, 16 Dec 2010 09:02:33 +0000 tratincica http://tratincica.hr/?p=1198 Poput brzog zeca u šumi,

veselo prođoše dani,

a ja vam opet stižem

i darove nosim kao i lani.

Dolazim s torbom punom

slatkiša, igrački i snova

i svakom želju nosim lijepu:

Neka je sretna godina nova!

Neka vam veselo sija sunce,

radosno dani teku,

neka topline i ljubavi bude

za svakog prijatelja, brata i seku!

U svakom selu i gradu,

u svakoj kući i školi,

neka mlad i star

čovjeka cijeni i voli!

Kad se u novogodišnjoj noći

poklope kazaljke sata,

neka s Godinom Novom

radost uđe na svaka vrata!

A sada otići moram,

tako mi brade sijede,

čestitke primite lijepe,

od svoga vjernoga Djede!